Metabolički sindrom – bolest savremenog čoveka

Šta je metabolički sindrom?

Metabolički sindom (syndroma metabolicum), sindrom insulinske rezistencije ili sindrom X nije bolest već stanje koje podrazumeva  niz vrlo rizičnih zdravstvenih faktora, kao što su abdominalna (visceralna) gojaznost, povišen krvni pritisak,  dislipidemiju –  niža koncentracija HDL-a (dobar holesterol) u krvi, povišena koncentracija triglicerida i povišena koncentracija glukoze u krvi .

Zašto je metabolički sindrom bolest savremenog čoveka?

Neizbalansirana i nezdrava ishrana, slaba ili nikakva fiziča aktivnost, nedovoljno sna i konstantna izloženost stresu su karakteristike modernog doba. Zbog jutarnje žurbe  savremen čovek se opredeljuje da doručkuje na brzinu, uglavnom  proizvode iz pekara i druge oblike “ brze „  hrane i na taj način zameni  kvalitetan i zdrav doručak bržim i praktičnijim.  Nesvesno, na ovaj način se unosi previše namirnica sa visokim GI (glikemijskim indexom) a to su namirnice koje otpuštaju visoke koncentracije šećera u krv brzo nakon konzumiranja.  Ovaj obrazac ponašanja se često primeni i kada su u pitanju drugi dnevni obroci, ručak ili večera. Na početku, organizam to prihvata i pankreas luči onoliko insulina koliko je potrebno da se sav taj šećer raščisti. Ukoliko se ova loša navika ponavlja godinama, posle izvesnog vremena  pankreas više neće biti toliko snažan i neće moći da luči dovoljno insulina , odnosno, ostaje višak šećera u krvi. Posledica toga je da ćelije postaju imune na delovanje insulina. Tako savremen čovek postaje insulinski rezistentan.

metabolički sindrom

 

Parametri metaboličkog sindroma

Obim struka Veći od 80 cm za žene a veći od 94 cm za muškarce
Krvni pritisak Viši od 140/90 mmHg i više
Niži serumski dobri holesterol HDL Niži od 1.03 mmol/L za žene a niži od 1.29 mmol/L za muškarce
Povišeni serumski trigliceridi Viši od 1.7 mmol/L
Visina serumske glukoze na tašte Viši od 5.6 mmol/L ili dijagnostikovan dijabetes

 

Opasnosti metaboličkog sindroma

Osobe sa metaboličkim sindromom  imaju dva do četiri puta veći rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti, prvenstveno da dožive srčani infarkt i moždani udar a šanse da dobiju dijabetes su čak 20 puta veće. Zbog hroničnih zapaljenskih procesa koji se dešavaju u krvnim sudovima, metabolički sindrom značajno ubrzava proces ateroskleroze.

Kao jedna od posledica gojaznosti, u sklopu metaboličkog sindroma, javlja se i slip apnea sindrom (poremećaj disanja tokom spavanja). Takodje utiče i na pojavu malignih bolesti, kao što su rak endometrijuma, debelog creva, dojke. Najnovija istraživanja čak ga povezuju i sa nastankom Alchajmerove bolesti.

 

Da li je metabolički sindrom izlečiv?

Da! Kako kod osoba sa metaboličkim sindromom postoji dugogodišnji kardiološki rizik, što pre treba da im se odredi  terapija za prisutne komponente metaboličkog sindroma na osnovu prethodno utvrđenog kardiološkog rizika.

Kod ljudi sa malim rizikom preporučuje se samo promena životnog stila, koja podrazumeva redukcije telesne težine i povećanja fizičke aktivnosti. Kod umerenog rizika, po potrebi se uvodi i farmakološka terapija, a kod pacijenata sa visokim rizikom, uvode se lekovi za lečenje hiperlipoproteinemije.