Holesterol – razlika između dobrog i lošeg holesterola

Šta je holesterol?

Holesterol, sam naziv kaže, pripada grupi jedinjenja koje nazivamo sterolima. Prisutan je samo u životinjskim tkivima, u biljnim ga nema – tamo su prisutni fitosteroli.

Da li je holesterol štetan?

holesterolU današnje vreme sve više se govori o lošoj reputaciji holesterola. Da li je to zaista tako, da li je holesterol isključivo štetan ? Odgovor je NE. Od izuzetne važnosti je za svaku ćeliju u organizmu jer ima značajnu ulogu u građi svih ćelijskih i unutarćelijskih membrana. Holesterol je bioprekursor za mnoge druge metabolite a to znači da upravo od holesterola naš organizam sintetiše i stvara neka druga jedinjenja steroidne strukture koja su mu potrebna. Odgovoran je za sintezu žučnih kiselina, steroidnih hormona kao i za transport vitamina rastvornih u mastima (liposolubilnih), poput vitamina D, A, E i K.

Kako nastaje holesterol?

Najveći deo holesterola se sintetiše u jetri, nešto manje u sluzokoži creva i nadbubrežoj žlezdi. Holesterol sintetisan u organizmu čini 2/3 od ukupnog holesterola. Ostatak , 1/3 od celokupne količine holesterola u organizmu, unosimo putem hrane.

Koji holesterol je štetan a koji nije?

dobar i loš holesterolUkoliko ga naš organizam stvara i prekopotreban je za normalno funkcionisanje svake ćelije postavlja se pitanje šta je onda štetno? Holesterol je kao i svi lipidi nerastvorljiv u vodi. Da bi se transportovao putem krvi on se vezuje za odgovarajuće proteine gradeći lipoproteine. Lipoproteini imaju nižu gustinu što više sadrže lipida te ih prema gustini delimo na nekoliko grupa ali ćemo se fokusirati na dva tipa lipoproteina, HDL (lipoprotein visoke gustine)- sadrže manje lipida i LDL (lipoprotein niske gustine) – sadrže više lipida. HDL se smatra „dobrim“ holesterolom dok se LDL smatra „lošim“. To je zato što HDL lipoprotein prenosi holesterol u vašu jetru, odakle se uklanja putem krvotoka i ne nakuplja se u arterijama. LDL lipoprotein prenosi holesterol direktno u arterije. Nakupljajem holesterola u arterijama može dovesti do ateroskleroze, nakupljanja plaka koji čak može izazvati srčani udar ili moždani udar. U proceni rizika za budući razvoj aterosklerotskih bolesti srca (kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti) koristi se aterogeni rizik, koji se izračunava iz odnosa LDL holesterola i HDL holesterola. Preporuka je da se dobijene vrednosti kreću do 3, interval od 3 do 3.5 se smatra umerenim rizikom a vrednosti iznad 3.5 visokim rizikom.

Aterogeni rizik = LDL
HDL

Na koji način smanjiti loš holesterol a dobar povećati?

Stilom života značajno utičemo na nivo ukupnog holesterola kao i na frakcije dobrog i lošeg. Da bismo bili zdravi preporuka je da smanjimo nivo LDL holesterola a povećamo nivo HDL holesterola. Izvori dobrog holesterola su maslinovo ulje, avokado, omega-3-riblje ulje (plave ribe), orašasti plodovi – jednom rečju, mediteranska ishrana uz izbegavanje unosa hrane bogate trans mastima i hidrogenizovanim uljima. Uz pravilan izbor namirnica značajan uticaj ima redovna fizička aktivnost.

LDL holesterol

LDL holesterol se može nakupiti na zidovima vaših arterija i povećati vaše šanse za srčana oboljenja. Zato se LDL holesterol naziva „lošim“ holesterolom. Što je manja koncentracija LDL holesterola, to je manji rizik za kardiovaskularna oboljenja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *