Androgeni hormoni

Šta su androgeni hormoni?

Androgeni hormoni su polni hormoni, a nazivaju se muškim hormonima. Sam naziv im potiče od grčkih reči ἀνδρός – andros (čovek) i γένος – genos = muškarac, u osnovi reči. Stvaraju se u testisima, jajnicima i nadbubrežnoj žlezdi i predstavljaju preteče estrogenih hormona kod žena.

Koji hormoni spadaju u androgene hormone ?

U androgene hormone ubrajamo:

  • testosteron (ukupan i slobodni) – najvažniji androgen
  • DHT (dihidrotestosteron) – snažniji androgen od testosterona čiji je metabolit
  • DHEA (dehidroepiandrosteron) – nastaje iz holesterola u kori nadbubrežne žlezde
  • DHEAS ( dehidroepiandrosteronsulfat ) – pretvara se u testosteron, androstendion i estrogen
  • androsteron – nastaje iz progesterona ili kao nus proizvod razgradnje androgena
  • androstendion – pretvara se u androgene i u estron
  • androstendiol – glavni regulator sekrecije gonadotropina

Iako ih nazivamo muškim hormonima isti se stvaraju i u ženskim organizmima mada u daleko nižim koncentracijama.
androgeni hormoni blog
Čemu služe muški polni hormoni?

Bez obzira na pol, androgeni pozitivno utiču na:

  • Razvoj mišića
  • Gustinu kostiju
  • Pubertet
  • Proizvodnju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca)
  • Libido i seksualnu funkciju

Uloga androgena kod muškaraca:

  • Duboki glas
  • Maljavost na licu, glavi, grudima, ispod pazuha i genitalijama
  • Razvoj sperme

Koja je uloga androgenih hormona kod žena?

Uloga androgena kod žena se zasniva na funkciji androgena kao prekursora estrogenih hormona. Određenim mehanizmima se androgen pretvara u estradiol, oblik estrogena. Estradiol ima sledeće uloge:

  • Reguliše menstruaciju
  • Pomaže začeću i trudnoći
  • Štiti od osteoporoze
  • Stimuliše rast stidnih dlaka i ispod pazuha

Povišene ili snižene vrednosti androgenih hormona

Povišene ili snižene vrednosti androgenih hormona se sreću i kod muškaraca i i kod žena. Visok nivo androgena se naziva hiperandrogenizam i češće se sreće kod žena. Najčešći uzrok hiperandrogenizma je sindrom policističnih jajnika (PCOS), često propraćen sa sledećim posledicama:

  • Amenoreja (izostanak menstruacije) ili abnormalna menstruacija
  • Pojava akni
  • Prekomerni rast kose (hirzutizam) ili gubitak kose
  • Visok krvni pritisak i visok holesterol
  • Gojaznost
  • Neplodnost i dr.

Nizak nivo androgena se naziva hipoandrogenizam i može dovesti do pojave osteoporoze i preloma kostiju, izaziva nizak libido kao i osećaj umora. Nizak nivo androgena ili testosterona kod muškaraca (muški hipogonadizam) može izazvati anksioznost i depresiju, poteškoće sa koncentracijom, lošu toleranciju na vežbanje, nizak seksualni nagon i erektilnu disfunkciju (ER). Takođe može dovesti do pojave ginekomastije (razvoja dojke).
Nezdravi nivoi androgena takođe mogu povećati rizik od problema kao što je dijabetes.

Kada i zašto se određuju androgeni hormoni?

Postoje brojni razlozi zašto se rade laboratorijski testovi koji obuhvataju određivanje pojedinačnih ili grupe androgenih hormona, u cilju identifikacije androgenog poremećaja , kao pomoćno dijagnostičko sredstvo. Za pojedine testove je bitna biološka faza žene, a za neke od njih npr. doba dana tj. cirkadijalni ritam . Svakako je preporuka da se krv uzorkuje u jutarnjim satima pre doručka.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *