Šta je hipofiza?

Hipofiza (Hypophysis) je žlezda koja se nalazi na bazi lobanje u koštanoj šupljini koja se naziva tursko sedlo (sella turcica). Sama hipofiza je mala (1 cm) i podeljena na dva dela tj. dva režnja :

  • prednji lobus (adenohipofiza)
  • zadnji lobus (neurohipofiza)

Navedeni režnjevi su različitog porekla, prednji lobus potiče od ćelija ždrela a zadnji lobus od nervnog tkiva hipotalamusa.

Koje hormone luči hipofiza?

U hipofizi se luči više od osam hormona od kojih se šest sekretuje u prednjem režnju hipofize:

  • hormon rasta (HF), luče ga somatotropne ćelije a zaslužan je za rast, deobu i deferenciranje ćelija
  • tireostimulirajući hormon (TSH), luče ga tirotropne ćelije a stimuliše rad tiroidne žlezde
  • luteinizirajući hormon (LH), luče gonadotropne ćelije a odgovoran za rad ženskih i muških gonada (proizvodnju hormona)
  • prolaktin (PRL), luče mamotropne ćelije a pokreće razvoj mlečnih žlezda i proizvodnju mleka
  • folikulo-stimulirajući hormon (FSH), luče gonadotropne ćelije a odgovoran je rad ženskih i muških gonada (nastanak polnih ćelija)
  • adrenokortikotropni hormon (ACTH), luče ga kortikotropne ćelije a odgovoran je za proizvodnju kortikosteroida

Od hormona koje luči zadnji režanj hipofize trebalo bi izdvojiti:

  • vazopresin (antidiuretski hormon, reguliše izmokravanje)
  • oksitocin (osnovna uloga mu je prilikom porođaja, u procesu laktacije i kontrakcija materice)

Većina hormona koji nastaju u hipofizi su proteinske ili peptidne prirode i oni deluju na okolna tj. ciljna tkiva.

Veza hipofiza – hipotalamus

HipofizaSama aktivnost prednjeg režnja hipofize je kontrolisana hipotalamusom, mehanizmom povratne sprege. Hipotalamus sekretuje oslobađajuće/inhibirajuće faktore tj. hormone koji su po strukturi mali peptidi (neuropeptidi). Uglavnom je u pitanju mehanizam negativne povratne sprege. Mehanizmi povratne sprege omogućuju ravnotežu tj. održavanje telesne hemostaze. Sve promene kojima je organizam izložen (spoljašnji i unutrašnji faktori) se na taj način stabilizuju. Dugo se smatralo da je hipofiza glavna u endokrinom sistemu, obzirom na broj hormona koje luči i samim tim koliko je značajan njen uticaj na celokupni organizam. Tek nakon otkrića da je hipofizna aktivnost kontrolisana hipotalamusom došlo se do saznanja da je sprega hipofiza-hipotalamus višestruko odgovorna za različite funkcije organizma. Mnoga patološka stanja su posledica poremećaja rada hipofize.

Šta je hipopituitarizam?

Ukoliko hipofiza ne proizvodi dovoljno jednog ili više hormona ta pojava se naziva hipopituitarizam tj. smanjena funkcija hipofize. Uzroci mogu biti različiti a simptomi zavise od toga koji hormon je deficitaran:

  • tumori hipofize
  • povrede glave (ili zračenje glave/vrata)
  • smanjena cirkulacija u mozgu ili hipofizi (moždani udar)
  • određeni lekovi
  • upala hipofize prouzrokovana neadekvatnim odgovorom imunog sistema
  • infekcija mozga / operacija mozga
  • veliki gubitak krvi prikom porođaja

Pojačana sekrecija hormona izaziva neka druga patološka stanja poput akromegalije, gigantskog rasta, prolaktinemije i dr.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *